Razmišljaj kompjuterski na času historije

Razmišljaj kompjuterski (Computational Thinking – CT) je pojam koji se odnosi na način razmišljanja i pristup rješavanju problema koji je inspirisan računarskom naukom, odnosno naukom o računarima. CT je postao važan i u nekim školama nezaobilazan koncept jer se smatra ključnim za razvoj vještina logičkog i analitičkog razmišljanja te rješavanja problema.

Autori ističu četiri glavne karateristike i to:

1. Abstrahiranje – smanjenje složenosti fokusiranjem
2. Dekomponiranje – razlaganje dijeliva na manje dijelove radi lakšeg upravljanja
3. Prepoznavanje uzoraka – prepoznavanje sličnosti ili obrazaca
4. Algoritamsko razmišljanje – kreiranje sekvence koraka na logičan način za rješavanje problema

Neke od škola u svijetu koje aktivno primjenjuju CT su:

• Hight Tech High škola u Kaliforniji
• Estonian IT College u Estoniji
• The Perse School u Ujedinjenom Kraljevstvu
• Singapore American School u Singapuru

Primjena CT-a na časovima historije kroz konkretan primjer

Primjer: Analiza uzroka i posljedica Prvog svjetskog rata

Cilj: Razumjeti složene uzroke i posljedice Prvog svjetskog rata kroz primjenu CT-a.

Koraci:

1. Abstrahiranje: Identifikacija glavih kategorija uzroka i posljedica rata. Ovdje je cilj smanjiti kompleksnost problema i izdvojiti ključne aspekte.
   • Uzroci:
     • Politika (nacionalizam, imperijalizam, sistemi saveza)
     • Društvo (ekonomski sukobi, socijalni nemiri)
     • Teritorijalne napetosti (napetosti na Balkanu)
   • Posljedice:
     • Politika (raspad imperija, promjene u geopolitičkoj ravnoteži)
     • Društvo (gubitak ljudskih života, ekonomske promjene)
     • Teritorijalne promjene (stvaranje novih država, teritorijalni sporovi)
2. Dekomponiranje: Unutar svake kategorije, razdvojiti uzroke i posljedice na manje dijelove. Na primjer:
   • Uzroci – Politika:
     • Nacionalizam
     • Imperijalizam
     • Sistemi saveza
   • Posljedice – Politika:
     • Raspad Austrougarskog Carstva
     • Promjene u geopolitičkoj ravnoteži
   • Ostale kategorije (društvo, teritorijalne napetosti) također se dekomponiraju na odgovarajuće elemente.
3. Prepoznavanje uzoraka: Prepoznati sličnosti i povezanosti među uzrocima i posljedicama unutar svake kategorije. Na primjer:
   • Nacionalizam i imperijalizam kao uzroci mogu biti povezani s teritorijalnim napetostima.
   • Raspad Austrougarskog Carstva kao posljedica političkih promjena može biti povezan s teritorijalnim promjenama.
4. Razmišljanje algoritmom: Izraditi logičan slijed koraka za analizu uzroka i posljedica. Na primjer:
   • Istražiti nacionalizam kao uzrok i povezati ga s konkretnim primjerima i dokazima.
   • Istražiti raspad Austrougarskog Carstva kao posljedicu i analizirati njegove implikacije.
5. Primjena: Koristiti razumijevanje uzroka i posljedica Prvog svjetskog rata za pisanje eseja ili izradu dijagrama. Na primjer:
   • Uzrok: Nacionalizam
     • “Jedan od ključnih uzroka Prvog svjetskog rata bio je nacionalizam, koji je poticao teritorijalne pretenzije i rivalstva među nacijama.”
   • Posljedica: Raspad Austrougarskog Carstva
     • “Jedna od posljedica Prvog svjetskog rata bila je raspad Austrougarskog Carstva, što je rezultiralo stvaranjem novih država i promjenama u političkoj karti Evrope.”

Hits: 0