Razmišljaj kompjuterski na času historije

Razmišljaj kompjuterski (Computational Thinking – CT) je pojam koji se odnosi na način razmišljanja i pristup rješavanju problema koji je inspirisan računarskom naukom, odnosno naukom o računarima. CT je postao važan i u nekim školama nezaobilazan koncept jer se smatra ključnim za razvoj vještina logičkog i analitičkog razmišljanja te rješavanja problema.

Autori ističu četiri glavne karateristike i to:

  1. Abstrahiranje – smanjenje složenosti fokusiranjem
  2. Dekomponiranje – razlaganje dijeliva na manje dijelove radi lakšeg upravljanja
  3. Prepoznavanje uzoraka – prepoznavanje sličnosti ili obrazaca
  4. Algoritamsko razmišljanje – kreiranje sekvence koraka na logičan način za rješavanje problema

Neke od škola u svijetu koje aktivno primjenjuju CT su:

  • Hight Tech High škola u Kaliforniji
  • Estonian IT College u Estoniji
  • The Perse School u Ujedinjenom Kraljevstvu
  • Singapore American School u Singapuru

Primjena CT-a na časovima historije kroz konkretan primjer

Primjer: Analiza uzroka i posljedica Prvog svjetskog rata

Cilj: Razumjeti složene uzroke i posljedice Prvog svjetskog rata kroz primjenu CT-a.

Koraci:

  1. Abstrahiranje: Identifikacija glavih kategorija uzroka i posljedica rata. Ovdje je cilj smanjiti kompleksnost problema i izdvojiti ključne aspekte.
    • Uzroci:
      • Politika (nacionalizam, imperijalizam, sistemi saveza)
      • Društvo (ekonomski sukobi, socijalni nemiri)
      • Teritorijalne napetosti (napetosti na Balkanu)
    • Posljedice:
      • Politika (raspad imperija, promjene u geopolitičkoj ravnoteži)
      • Društvo (gubitak ljudskih života, ekonomske promjene)
      • Teritorijalne promjene (stvaranje novih država, teritorijalni sporovi)
  2. Dekomponiranje: Unutar svake kategorije, razdvojiti uzroke i posljedice na manje dijelove. Na primjer:
    • Uzroci – Politika:
      • Nacionalizam
      • Imperijalizam
      • Sistemi saveza
    • Posljedice – Politika:
      • Raspad Austrougarskog Carstva
      • Promjene u geopolitičkoj ravnoteži
    • Ostale kategorije (društvo, teritorijalne napetosti) također se dekomponiraju na odgovarajuće elemente.
  3. Prepoznavanje uzoraka: Prepoznati sličnosti i povezanosti među uzrocima i posljedicama unutar svake kategorije. Na primjer:
    • Nacionalizam i imperijalizam kao uzroci mogu biti povezani s teritorijalnim napetostima.
    • Raspad Austrougarskog Carstva kao posljedica političkih promjena može biti povezan s teritorijalnim promjenama.
  4. Razmišljanje algoritmom: Izraditi logičan slijed koraka za analizu uzroka i posljedica. Na primjer:
    • Istražiti nacionalizam kao uzrok i povezati ga s konkretnim primjerima i dokazima.
    • Istražiti raspad Austrougarskog Carstva kao posljedicu i analizirati njegove implikacije.
  5. Primjena: Koristiti razumijevanje uzroka i posljedica Prvog svjetskog rata za pisanje eseja ili izradu dijagrama. Na primjer:
    • Uzrok: Nacionalizam
      • “Jedan od ključnih uzroka Prvog svjetskog rata bio je nacionalizam, koji je poticao teritorijalne pretenzije i rivalstva među nacijama.”
    • Posljedica: Raspad Austrougarskog Carstva
      • “Jedna od posljedica Prvog svjetskog rata bila je raspad Austrougarskog Carstva, što je rezultiralo stvaranjem novih država i promjenama u političkoj karti Evrope.”
0

Hits: 0