Da li je visoko obrazovanje zapalo u beskrajni lavirint i otišlo u svijet bizarnosti? Možete se kladiti da jeste!

Hershey Friedman, Brooklyn College, CUNY
Linda W. Friedman, Baruch College, CUNY

Uvod

Mnogi Amerikanci smatraju da koledži pružaju bolje obrazovanje od četverogodišnjih škola po nižoj cijeni.
Poslodavci gledaju na kandidate sa certifikatima zasnovanim na vještinama, a ne na tradicionalne četvorogodišnje fakultetske diplome. Google se direktno takmiči sa fakultetima i nudi profesionalne kurseve koji podučavaju temeljne vještine u oblastima kao što su upravljanje projektima i analiza podataka.
Očekuje se da će prihodi od visokog obrazovanja pasti, a polovina od 4.000 koledža i univerziteta u Sjedinjenim Američim Državama će bankrotirati u narednih nekoliko decenija. Koronavirus je dodatno oštetio sektor visokog obrazovanja, a institucije visokog obrazovanja odbijaju priznati da se bilo šta treba promijeniti.

Akademici ne vjeruju da bi visoko obrazovanje trebalo da se bavi obrazovanjem studenata. Smatraju da bi istraživački univerzitet trebao nagraditi fakultete koji mogu objavljivati u kvalitetnim časopisima.
U stvarnom svijetu, uticajna istraživanja se objavljuju u prestižnim časopisima sa visokom stopom prihvatanja. U akademskim krugovima, međutim, uticajna istraživanja se objavljuju u popularnim medijima gdje se mogu pročitati.
Prosječan članak u časopisu pročita najviše deset ljudi, ali će akademici reći da časopis ima “uticaj”. Samo četiri osobe u Indiji su pretplaćene na vodeći časopis u nauci o vodi.
Lattier i Binswanger tvrde da zapadni akademici koriste svoj intelektualni kapital kako bi odgovorili na pitanja koja niko ne postavlja i da je kvalitet bezdan zbog pritiska da se objave i koriste impakt faktori.

Mnoga akademska odjeljenja promovišu disciplinski ili čak poddisciplinarni elitizam. Ovo uvjerenje ometa kritičko razmišljanje i predstavlja kognitivnu pristrasnost poznatu kao déformation professionelle.
Da bi uspjeli u današnjoj ekonomiji, ljudi iz različitih odjela unutar firme moraju sarađivati i dijeliti informacije. Današnji studenti moraju naučiti kako raditi u timu i dijeliti znanje.
U akademiji je uobičajeno da članovi fakulteta ne poštuju one iz druge discipline. Ovo rezultira ružnim sporovima između disciplina i proliferacijom časopisa koji se fokusiraju na uske podoblasne discipline.
Većina problema iz stvarnog svijeta zahtijeva da ljudi iz nekoliko različitih specijalnosti rade zajedno. Ipak, mnogi akademici vjeruju da samo njihova disciplina može pružiti ispravna rješenja.

Kompanija koja želi da napreduje u današnjem multikulturalnom, globalno kompetitivnom okruženju mora ozbiljno da se pozabavi različitošću i učini sve što je moguće da eliminiše sve vrste diskriminacije, očigledne i suptilne. Raznolikost se takođe odnosi na zapošljavanje pojedinaca sa različitim mišljenjima.
Fakulteti i univerziteti ne nastoje osigurati različitost mišljenja. Stoga, nije neuobičajeno pronaći katedre za političke nauke sa etničkom i rodnom raznolikošću, ali svaki član fakulteta podržava BDS pokret i neprijateljski je raspoložen prema Izraelu.
Cilj visokog obrazovanja treba da bude učenje ljudi da slušaju i razmatraju druga gledišta. Učenje grupe da su njeni članovi uvijek nepogrešivi može imati ozbiljne posljedice!

Bez obzira na to kako zamišljamo visoko obrazovanje, moramo razbiti štetne izolirane timove (harmful silos) i ublažiti aroganciju sigurnosti.
Profesor na Harvard Business School kaže da će polovina američkih koledža bankrotirati za 10 do 15 godina jer nisu dovoljno raznoliki. Takođe kaže da nas raznolikost čini pametnijima i da univerziteti idu putem CD-a i kablovske televizije.

Prevod i obrada dokumenta sa academia.edu