Skip to content
Menu
Asim Husanović Asim Husanović
  • Početna
  • Par riječi o meni
  • LinkedIn
  • GitHub
  • GitLab
  • SOflow
  • DeepStash
Asim Husanović Asim Husanović

Opsesivno-kompulzivni menadžment slama čovječanstvo i na taj način sprječava inovacije.

  1. Šta je to za vas: Molba za više kreativne slobode u poslovanju.
  2. Njemačka ekonomija se drži optimizacije procesa umjesto da se usudi na inovacije.
  3. Opsesivno-kompulzivni menadžment slama čovječanstvo i na taj način sprječava inovacije.
  4. Standardizacija ljudi vodi globalnoj eksploataciji.
  5. Hronična preopterećenost ljudi ostavlja mentalne tragove.
  6. Varanje vrijednih štediša dovodi do nepovjerenja i gubitka kvaliteta.
  7. Korporativna psiha pati od sistemske nervoze
  8. Nekada je svaka kompanija bila spremna da preuzme rizik sa inovativnim idejama
  9. Kompanije moraju podsticati inovativni potencijal svojih zaposlenih
  10. Čovjek 4.0 – Mašina 4.0
Vrijeme čitanja: 2 minuta

Online check-in, štampač karte za ukrcavanje, skeniranje tijela – danas je let potpuno automatizovan proces. Zamislite da sa osmijehom dočekate osoblje obezbjeđenja i dobijete iritiran odgovor: „Skidajte kaiš, stavite sve na pokretnu traku!“ Kao da komanda dolazi od robota. Šta se zaboga dešava?

Njemačke kompanije imaju problem. Znate da Njemačka zaostaje na međunarodnom planu u oblastima kao što su zaštita klime, pokrivenost mrežom i e-mobilnost. Ali do sada su odgovorili samo pomijeranjem usana: „Potrebni su nam lateralni mislioci, inovatori, planeri budućnosti.“ Oni žele kreativne i nezavisne Ljude 4.0, ali u stvarnosti ne čine ništa za to.

Većina menadžera u Njemačkoj nastavlja se fokusirati na povećanje efikasnosti kroz još veći pritisak: optimizacija procesa i rutinizacija su njihove ključne riječi, jer se to, navodno, jedino dokazalo. Ljudi na proizvodnoj traci su nezadovoljni, ali se barem na ovaj način može povećati proizvodnja. Ali sada zamislite kontrolora leta ili kardiohirurga na kog se sve više pritiska. Oni ne samo da bi bili nesretni, već bi bili i opasni za svoju okolinu. Statistike također pokazuju da se u stresnim trenucima najprije skrši vrijeme za kreativne misli i proces daljnjeg usavršavanja. Inovacija opet pada sa strane.

Optimizacija procesa se ne zaustavlja na proizvodnji. Slično tome, usluga bi također trebala biti automatizovana, gdje je ljudski rad najskuplji faktor. Uzmimo McDonald’s kao primjer: franšizna kompanija ne može sebi priuštiti da vi kao kupac na šalteru budete preplavljeni bezbrojnim opcijama i blokirate uslužno osoblje na nekoliko minuta. Zbog toga se proces naručivanja mašina optimizuje. Robot izbacuje broj čekanja koji vas postavlja u red na prelijepom ravnom ekranu. Nema vremena za lične konsultacije ili – od šefa zabranjene – neformalne razgovore.

U idealnom slučaju optimizovanom za procese, interakcija između službenika usluge i kupca slijedi fiksnu proceduru, baš poput robota: „Sos? Curry? Piće? Cola?” Sve se odvija prema fiksnim kodovima, kao u primjeru letenja: “Posada, pripremite se za sletanje.” Članovi tima postaju izmjenjivi moduli koji, zahvaljujući strogim procedurama, također rade proizvoljno spojeni.

0

Hits: 0

Share this...
Share on Facebook
Facebook
0Pin on Pinterest
Pinterest
0Tweet about this on Twitter
Twitter
Share on LinkedIn
Linkedin

Related posts:

  1. Priča o Botu
  2. Nepisani zakoni u inžinjerstvu
  3. Dunja je samo za najsposobnije
  4. Rastavljanje na proste faktore
Nauka i tehnologija

Komentariši Poništi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Pretraga

Povezani članci

Priča o Botu Nepisani zakoni u inžinjerstvu Dunja je samo za najsposobnije Rastavljanje na proste faktore

  • 234
  • 12 Augusta, 2022
©2022 Asim Husanović | Powered by WordPress & Superb Themes