Neki ljudi kao da imaju ljestve za uspinjanje u karijeri, baš poput nekih koji koriste prečice za uspinjanje na brdo.

Neki ljudi kao da imaju fetiš (pretjerana odanost do nivoa obožavanja) spram toga da budu gornji, kako bi mogli pametovati ovim donjim.

Nebrojeno mnogo puta smo se pitali u životu, kako ta i ta osoba, koja nema gotovo nikakvih sposobnosti, znanja i vještina ima položaj i titulu (sa svim beneficijama), zar ne?

U nastavku dajemo kratak pregled:

• Cilj penjanja uz (karijerno) brdo
• Matematički opis penjanja uz brdo
• Vojna struktura, organizacija i komandovanje
• Civilna (poslovna) struktura, organizacija, upravljanje, motivacija i uspon
• Zaključak

Svrha “planinarenja”

Postoji mnoštvo razloga zašto se ljudi uspinju uz brdo (u doslovnom smislu), ali i uz karijerno brdo u organizacijama u kojima rade i privređuju.

Kada je u pitanju planinarenje, to može svakako biti u profesionalnom, amaterskom, sportskom i mnogim drugim uslovima, ciljevima i željama.

U profesionalnom smislu penjanje uz brdo može biti zbog toga da se dobro upozna konfiguracija terena, prirodna (rudna) bogatstva, biljni i životinjski svijet, turizam i tako dalje i tome slično.

U karijernom smislu penjanje naviše (uz karijerno brdo) većina ljudi obavlja zbog povlastica koje ostvaruju na višim nivoima. Nekim ljudima je interes (mnogo) više novca, nekim ljudima moć uz pomoć koje će donositi odluke, nekim je zbog titule kojom se mogu hvaliti, a nekima kombinacija svega toga i još dodatno ponešto.

U svakom slučaju bi se moglo svesti na: lagodan život koji zahtijeva minimum napora.

Matematika

Svi ljudi vični brojevima život i sve u životu pokušavaju predstaviti brojevima, kako bi pronašli obrazac uz kog će pomoći drugima. Tako su matematičari pokušali (i u dobroj mjeri uspjeli) opisati penjanje uz brdo. Njihov cilj je bio da se zamisli brdo kao jedna ogromna, nepregledna mreža. Recimo da je brdo prekriveno s “nebrojeno” mnogo stabala. Potrebno je pretražiti cijelo brdo i naći baš odgovarajuće stablo. Odakle krenuti i kako znati kada se blizu, a kada veoma daleko od cilja. Matematičari su uspjeli ponuditi rješenje za takav problem.

To njihovo rješenje (ili rješenja, da budemo precizniji) mnogi koriste u drugim sferama života, poput ekonomije, poslovanja, vojnih operacija i tako dalje, pa čak i za uspinjanje u karijeri. Jer valja naći baš ono pravo mjesto na kom je lahko (lakše) preći na visočiji nivo.

Vojna struktura

Vojna struktura i hijerarhijska organziacija komandovanja (donošenja naredbi) je najstrožija hijerarhija u historiji. Ona postoji i danas i zastupljena je većinski upravo u vojnim, policijskim i sličnim strukturama, dok su poslovne (civilne) strukture promijenile svoje hijerarhijske šeme od Menadžment 1.0 (za koji se smatra da je vojni, izuzetno poslušni, bezpogovorni), do Menadžment 3.0 (u kom je svaki pojedinac odgovoran za vlastite postupke i sarađuje sa svima u organizaciji bez obzira na titulu koju nosi ili posao (eng. roles – uloge) koji obavlja.

U vojnim organizacijama poslušnost je od ključnog značaja. Tu je pitanje života i smrti, dok u poslovnom svijetu ako se i izgubi klijent, radnik i slično, to ne znači i to da će neko umrijeti.

Vojnici sa višim činovima uglavnom su oni koji donose odluke, ali i naređuju vojnicima s nižim činovima da obavljaju određene zadatke bez pogovora. Da bi mogli donijeti takve odluke nužno je da se nalaze na višem nivou brda (doslovnog, hijerarhijskog, obavještajno-informacionog i tako dalje i tome slično). To svakako znači i mnogo veću odgovornost, a posebno odgovornost za živote ne samo vojnika u određenim vojnim akcijama, nego i cjelokupne zajednice za koju je vojska zadužena da je štiti.

U vojnim strukturama, nije obavezno da vojnik prođe sve korake, od običnog vojnika do generala. Postoji jako mnogo prečica. Najvažnija prečica je školovanje. Uz pomoć adekvatnog školovanja na priznatim fakultetima može se relativno brzo dočepati čina koji sa sobom nosi odgovornosti, ali zasigurno i neuporedivno lagodniji život lišen rizika kojeg imaju vojnici na terenu (koji nerijetko budu topovsko meso koje se lahko zamijeni).

Poslovanje

U poslovnom svijetu, slično je kao i u vojnoj organizaciji. Što se neko nalazi visočije na karijernom brdu, to ima (ili bi barem trebao da ima) bolju preglednost. Time se mogu donositi strateške (planiranje na kraći ili duži period), ali i taktičke (rješavanje konfliktnih, usputnih problema u cilju ostvarenja strategije) odluke kako bi se ostvario zajednički cilj organizacije, a što je uglavnom u poslovnom svijetu profit.

Naravno, mnoge ljude, isto kao i u vojnoj organizaciji, ne zanima posebno moć uz pomoć koje se donose odluke, nego je u pitanju materijalna korist s kojom je moguće ostvariti lagodniji život. Ili pak da se izbjegnu nevolje koje imaju ljudi u nižim slojevima hijerarhije. Ako je vojnik u određenoj vojnoj operaciji prinuđen da noć provede u vodi ili blatu, slične psihiloške, a nerijetko i fizičke uslove imaju i ljudi, zaposlenici u drugim, civilnim, komercijalnim organizacijama, također.

Zbog toga postoje određeni načini kako je moguće penjati se uz karijerno brdo bez mnogo napora i osloboditi se okova “primitivnog” života, ma koliko on bio avanturistički i ma koliko donosio stvarne, realne, opipljive rezultate.

Jako veliki broj firmi širom svijeta ima jasno objavljene tzv karijerne puteve za penjanje uz karijerno brdo: Šta je potrebno učiti, čemu se posvetiti, koje vještine razviti kako bi se moglo popeti stepenicu, korak, kamen, uzbrdicu više na karijernom brdu. Ako takve (karijerne) putanje nisu jasne u firmama u kojima je tražena radna snaga (poput informatičko-računarskog svijeta), onda je fluktuacija (protok) ljudi veoma izražen. Stalno se zapošljavaju novi ljudi, oni uvide da ne znaju kako mogu napredovati u karijeri, relativno brzo napuštaju, dolaze novi i tako unedogled.

Zaključak

Ma koliko zanatski posao bio zanimljiv, interesantan, avanturistički i onaj koji doista pokazuje djela vlastitih ruku, bilo da su to tradicionalni zanatski poslovi poput građevinskih, filigranskih, zlatarskih ili savremenih u svijetu razvoja softvera (i hardevera, pogotovo u IoT tehnologijama), to su ipak mnogo veće finansijske dobiti na višim nivoima hijerarhije. Ona ne mora nužno biti u vojnom stilu, gdje se pojedinac mora kititi raznim činovima kako bi se uspinjao uz karijerno brdo, ali treba se imati jasna putanja da se s povećanjem odgvoronosti i posla dobija određeno raspoznavanje unutar organizacije (titula), čime se ostvaruju, ciljano, veća novčana primanja.

Sve organizacije širom svijeta se bore protiv “karijerista”, kako ne bi mogli tek tako da se penju uz karijerno brdo, ako doista to nisu zaslužili, međutim, savršen model nije pronađen, a vjerovatno nikada neće ni biti.

Čovjek mora imati razvijeno unutrašnju samodisciplinu, samokontrolu, etiku, moral, ćudoređe kako bi sa svakim svojim korakom činio opštekorisne stvari. Ako pronađe putanju (ili ako putanja postoji u organizaiciji u kojoj se nalazi), ne bi smio tražiti “rupe u zakonu” kako bi se što prije uspeo na više nivoe, nego biti pošten, prije svega prema sebi, ali i organizaciji u kojoj radi.

Primjera radi, ispit na fakultetu ili školi (bilo kog nivoa) moguće je proći ako se uče odgovori na unapijed poznata pitanja (slično kao karijerna putanja u kojoj je tačno rečeno šta se treba zadovoljiti da se pređe u viši platni razred), ali to ne znači i da se gradivo naučilo, a još manje razumjelo. Zbog toga su nerijetko karijerne putanje izuzetno opšte, kako ne bi došlo do zloupotrebe, a onda se javlja problem da je gotovo nemoguće ispuniti zahtjeve ocjenjivača ili procjenitelja koji ocjenjuje i procjenjuje da li je neko zadovoljio da pređe u viši platni razred, odnosno popne se stepenicu više na karijernom brdu. 

0

Hits: 31