Kada sam išao u srednju školu ratne 94. godine, profesorica informatike nam je pričala o internetu i računarima koji već postoje u svijetu (a mi nismo imali ni stakla na prozorima, nego UN folije). Pričala nam je i o Apple i Microsoft i zašto je jedan bolji od drugog, ali ono što sam upamtio, a što me fasciniralo toliko da sam zapamtio do dana današnjeg je:

Uskoro će se pojaviti tako velika mreža širom svijeta gdje ćete moći da pronađete ljude koji razmišljaju kao vi, imaju ideje i projekte kao vi. Ako već radite na nečemu, možete da razmjenjujete iskustva bez obzira u kojoj zemlji svijeta se nalazite.

I stvarno je tako, samo što ipak ljudi slabo internet koriste za to. Uglavnom je za igru, zabavu i “budalaštine”.

Jedna od najvažnijih stvari kada se ima ideja jeste kako je prezentovati. Mlade ljude to strašno iritira. Zašto im neko ko ima novac ne vjeruje da oni mogu da naprave nešto?! Zašto moraju da se bave “glupom” dokumentacijom i predstavljanjem vlastite ideje? Zašto se ideja mora moći predstaviti u dvije minute?!

Naravno da ih iritira, kada ih niko ne uči tome nigdje, ni u porodici, ni u komšiluku, a o školi da i ne pričamo. Većinu nastavnika, a posebno univerzitetskih profesora ako pitate za ovako nešto, oni će reći kako su to gluposti i kako djeca treba da savladaju teoriju, a praksom neka se bave kasnije u životu i da to nije njihova stvar.

IBM kao kompanija za koju su svi u svijetu čuli ima slogan:
Svrha svega što radimo jeste da vodimo ljude kojima služimo.

A kako ih voditi ako ne znamo kako? Kome uostalom služimo? Ili mi ljude pokušavamo da stavimo u službu sebi? Da nam budu podređeni, robovi, izvršioci, …? Međutim, kada spajamo dizajnerske prakse koje su namijenje ljudima (human-centered) sa britkim poslovno-vremenskim planom rezultati pričaju sami za sebe.

• Design thinking je kreativno i planirano razmišljanje za rješavanje problema ili pronalaska boljeg puta da stvari rade na pravi način.
• Design thinking je metoda za praktično i kreativno rješavanje problema koje proizilazi iz različitih sfera zanimanja kao što su inžinjering, arhitektura i poslovanje.
• Design thinking je tu da bi se na ispravan način shvatilo i stavilo u centar pažnje šta je to što ljudi žele, te kroz kreativnu diskusiju pronašlo optimalno rješenje.
• Design thinking ima svoje korake, a oni su prije svega razumijevanje, zatim istraživanje, potom izrada prototipa i na kraju procjena. Uz agilne metode ponavljanja (iteracije) moguće je izraditi veoma kvalitetna zajednička poslovna rješenja koja su zasnovana na principima upravljanjem rizicima i transparentnošću.
• Design thinking uz transparentnost, upravljanje rizicima i iteracije otvara mogućnosti za ulaganja ulagača, savladavanje prepreka i reprodukciju.
• Design thinking zbog usredsređenosti na timski rad daje veoma dobre rezultate i ne zavisi od nekog pojedinca u timu — ili barem ne bi trebalo da zavisi.
• Design thinking nas uči da samo i jedino uz timski rad se može doći do pravog rješenja koje krajnjem korisnicima treba. Timski rad, a ne pojedinačni!

Primjer:

Neko dobije ideju za novi inovativni uzgoj i prodaju voća i povrća u baštama ili čak na balkonima.

• Prvo šta je dobro jeste da okupi ljude i priča im o ideju, kako bi dobio što veći broj ulaza/mišljenja. Svako mišljenje ima svoju vrijednost i treba ili mora se uzeti u razmatranje.
• Drugo što je dobro jeste da se ideja širi dalje među potencijalne kupce. Oni mogu i biće ulagači u ostvaranju ideje, jer oni zaista trebaju taj proizvod. Što bi se u narodu reklo, markica po markica, sto i jedna markica. Ne treba se stiditi tražiti ulagače za vlastitu ideju, jer ionako će im se sutra prodati gotov proizvod. Ako su dali novac unaprijed, dobro i za njih i za onoga koji ima ideju.
• Treće uz tako veliku grupu ljudi moguće je napraviti i upravljati rizicima poslovanja, ali i voditi računa o transparentnosti.
• Četvrto što će uraditi je da se napravi mali prototip da se vidi da li stvar zaista funkcionište.
• Peto, popraviti ono što nevalja i napraviti novu iteraciju — novo ponavljanje izrade prototipa uz napredak.
• Šesto, novi prototip će dovesti do novih stvarnih i potencijalnih klijenata, a koji mogu i biće novi ulagači.
• Peti i šesti korak se ponavljaju stalno i iznova.

0

Hits: 3