Kako industrijska revolucija 4.0 utiče na visoko obrazovanje?

Pitate se kako četvrto industrijsko doba oblikuje sektor visokog obrazovanja? Čitajte dalje kako biste otkrili uticaj Industrijske revolucije 4.0.

Tehnologija oblikuje svaki aspekt naših dana, od načina na koji idemo na posao i s posla kako naručujemo hranu, gledamo televiziju, učimo i radimo.

Dok su treću industrijsku revoluciju okarakterizisale i pokretale informacione tehnologije, četvrtu industrijsku revoluciju pokreće vještačka inteligencija.

To se može vidjeti kroz niz promjena, uključujući:

  • fizičke (npr. inteligentni roboti, autonomne bespilotne letjelice, automobili bez vozača, 3D štampanje i pametni senzori),
  • digitalne (npr. internet stvari, usluge, podaci, pa čak i ljudi) i
  • biološke (npr. sintentička biologija, individualni genetski sastavi i bio-štampa).

Ova brza digitalizacija i optimizacija procesa ima posljedicu u prevelikoj potrošnji energije i ogromne količine otpada, zatim, uticaj starenja stanovništva, inovacije i rast u društvu, a sektor visokog obrazovanja mora imati ključnu ulogu u ovom prostoru.

Smanjenje potrošnje energije i količine otpada

Nove tehnologije takođe podstiču nove stavove.

Digitalizacioni procesi, novi načini proizvodnje čine stvari efikasnijim (optimalnim — željeni proizvod uz najmanji utrošak) i efektivnijim (istinskim, pravim, rezultirajućim), a ponekad i ekološki prihvatljivijim.

Uticaj medija nije uopšte zanemariv. Ljudi, a posebno mladi, žele da učine mnogo toga što će poboljšati ekološku sliku Planete. Mladi ljudi Zapada, prema posljednjim istraživanja sebe smatraju ekološki prihvatljivim (oko 49% ispitanika, tačnije), međutim, čak 94% njih smatra i želi da promijeni svoj stil života koji bi pozitivno uticao na životnu sredinu.

Visoko obrazovanje je odgovorno utoliko koliko mora da smanji svoj dio u potrošnji energije i proizvodnji otpada, a Industrijska revolucija 4.0 im može pomoći u tom nastojanju.

To bi moglo uključivati ​​korištenje softvera za automatizaciju i digitalizaciju procesa koji su prethodno bili bazirani na papiru ili provođenje novih održivih inicijativa u kampusima poput upotrebe više obnovljivih izvora energije ili instaliranja energetski prihvatljive rasvjete (rasvjeta koja se “sama” podešava po količini osvjetljenja kojeg daje).

Ublažavanje efekata starenja populacije

Industrijska revolucija 4.0 će također igrati glavnu ulogu u rješavanju negativnih efekata starenja stanovništva na Plavoj planeti.

Starenje stanovništva može prouzrokovati pad radno sposobnog stanovništva, nedostatak kvalifikovanih radnika i značajan nedostatak poreza, što dovodi do smanjenja državnog finansiranja zdravstvene zaštite, obrazovanja i infrastrukture.

Tehnološki napredak i nove tehnologije mogu pomoći u smanjenju ovih nadolazećih problema i stoga se moraju iskoristiti na ispravan, pravi način.

Na primjer, u sektoru visokog obrazovanja ovi tehnološki pomaci mogu osnažiti univerzitete da na drugačiji način poboljšaju obrazovanje svojih diplomaca, bolje rješavajući rastuće nedostatke u vještinama uzrokovane starenjem stanovništva.

Svakako, ovoga smo već svjedoci kroz ulaganje univerziteta u netradicionalno učenje, poput internetskih kurseva ili učenja na daljinu.

Podsticanje inovacija

Brz tehnološki napredak takođe utiče na to kako sektor visokog obrazovanja pristupa istraživanju i inovacijama.

Veliki podaci i novi softverski sistemi racionaliziraju analizu složenih podataka, omogućujući akademskim istraživačima da značajno smanje ručni rad i ljudske greške.

Industrijska revolucija 4.0 ne samo da oblikuje način istraživaživanja, već i univerzitete same.

Univerziteti daju značajan doprinos industrijskoj revoluciji 4.0 svojim radom na tehnološkim inovacijama i vještačkoj inteligenciji.

Univerzitet Kembridž (Cambridge) osnovao je Leverhulme centar za budućnost inteligencije (LCFI) kako bi ispitao potencijalni socijalni uticaj vještačke inteligencije (AI — artifical inteligence), ugostivši multidisciplinarnu svitu akademika, uključujući matematičare, filozofe, inžinjere, politologe i računarske naučnike.

Šta poslodavci misle?

Među poslodavcima postoji zajednički konsenzus (sporazumna, jednoglasna odluka) da AI (Artificial intelligence — vještačka inteligencija) predstavlja prijetnju diplomiranom tržištu rada zbog njegove sposobnosti da obavlja sofisticirane funkcije u određenim industrijama.

Od anketiranih poslodavaca, 67% vjeruje da će AI do 2030. godine pružiti ekonomičniju alternativu visoko kvalificiranim poslovima.

Integracija AI u razne industrije ne predstavlja se uvijek kao prijetnja visokokvalifikovanim poslovima, već umjesto toga inovacija kojom se industrije trebaju razvijati.

Može biti da će se u visoko kvalifikovanim poslovima AI koristiti kao pomoć u ispunjavanju određenih zadataka, za razliku od nekih poslova gdje će neminovno doći do uklanja zaposlenika. Razvojem AI, može se stvoriti još više visokokvalifikovanih poslova, ustvari.

Jedan primjer koji ide u prilog ovoj tezi su autonomna vozila (vozila upravljana bez vozača — šofera). S ovom vrstom automobila bez posla će ostati milioni ljudi širom svijeta — vozači. To je posao za koji, pošteno govoreći, ne treba posebna pamet. Međutim, s druge strane, za razvoj tih vozila i cijele infrastrukture neophodne da se takva vozilo sigurno saobraćaju biće neophodno otvoriti milione i milione novih radnih mjesta koja će zahtijevati visoko usmjereno obrazovanje.

Šta studenti misle?

Studenti imaju slično mišljenje kao poslodavci s 66% ispitanih koji vjeruju da će AI biti sposoban obavljati visokokvalifikovane poslove do 2030. godine.

Studenti u STEM (Science, Technology, Engineering, Mathematics — Nauka, Tehnologija, Inžinjerstvo, Matematika) predmetima već uočavaju promjene u svojim studijama zbog uticaja AI na željena zvanja. Iako je njihova uloga još uvijek ekspanzivna, neki su zbog toga frustrirani.

Jedan student hemije veoma frustrirano izjavljuje: “Jasno vidim, posebno na analitičkom polju, ljudi tamo nemaju šta da traže! Mašine su uzele sve njihove poslove! Ljudi ne mogu biti tako dobri, brzi, precizni, kvalitetni kao mašine u ovom polju!”

Šta sve ovo znači za univerzitete?

Osnovna je misija univerziteta pružiti obrazovanje potrebno studentima za započinjanje različitih visokokvalifikovanih karijera. Stoga je korisno istražiti koje vještine AI mogu izvršavati, kako se uloge posla mogu mijenjati kao rezultat toga i kako će univerziteti možda trebati da prilagode svoje predavanje.

Ljudi iz svijeta poslovanja, ali i iz svijeta obrazovanja prema posljednjim anketama uočavaju da će AI biti u stanju zamijeniti:

  • analitičke/kvantitativne vještine i to do čak 48%,
  • tehničke vještine do 45%,
  • rješavanje problema do 32%,
  • dubinsko znanje. Naime, smatra se da će AI ovladati ne samo informacijama, nego i znanjem i to će ići do čak 31%,
  • jezičke vještine do 29% i tako dalje.

Međutim, iako ima s jedne strane nada, a s druge strah kako će AI preuzeti dobar dio kolača na tržištu rada i obrazovanja, to ljudi iz svijeta poslovanja i obrazovanja smatraju kako AI neće biti u mogućnosti usvojiti neke vještine, poput:

  • komunikacije, svega 16%,
  • timski rad, najviše do 13% i
  • kreativnost do najviše 12%.

Za univerzitete, to je jednostavno slučaj stvaranja elastičnih i fleksibilnih diplomanata koji su u stanju da rade paralelno sa AI i prilagođavaju se radnom okruženju koje se razvija.


Statistike i istraživanja spomenuta u članku proveo je QS.

0

Hits: 0