Može li obrazovanje iznjedriti jednu novu generaciju umnih ljudi koji će se znati nositi s izazovima koje donosi četvrta generacija industrije?

Industrijska revolucija se događa od otkrivanja parne mašine. Barem u onom dijelu koji je interesantan za istraživanja, posmatranja, mjerenja i analize.

Industrija 1.0

Kao što se može vidjeti s slike iznad Industrijom 1.0 naziva se period kada su otkrivene parna mašina, klip i klipnjača i slično. Osnovni, primitivni mehanizmi.

Industrija 2.0

Period kada je uvedena masovna proizvodnja. Sve je počelo s Henri Fordom (Henry Ford, 1863–1947) i revoluciojom koju je napravio u svojoj fabrici automobila — Ford. Također, tu je i nezaboravni Nikola Tesla (1856–1943), kao i Tomas Edison (Thomas Edison, 1847–1931) kada su u pitanju izumi s električnom energijom.

Industrija 3.0

To je nešto što se strašno još uvijek promoviše u Bosni i Hercegovini da je to budućnost i da se trebamo okrenuti ka procesima i proizvodima koji se mogu dobiti iz revolucije treće generacije. Pod Industrijom 3.0 misli se na robote, masovnu upotrebu elektronike i računari skupa s internetom. Zbog toga vjerovatno naši političari stalno govore o tome kako treba djeci uvesti u školama programiranje, da djeca imaju sutra hljeb, kao što se nekada govorilo za ostale zanate. Da, razvoj softvera je itekako zanatska grana zadnjih 15tak godina, a u nekim zemljama i duže. Sigurno je da znate jako mnogo ljudi koji nisu završili visoke škole, a veoma su dobri progameri, čak šta više, možda i ti koji ovo čitaš si jedan od njih.

Industrija 4.0

Industrija 4.0 je manje više definisana, ali kolike i kakve će biti njene posljedice još uvijek se ne zna. Sve je u domenu nagađanja. Zato, onaj ko se bude intezivno bavio tehnologijom i procesima koje sa sobom nosi nova generacija industrije, sigurno je da će uspjeti u manjoj ili većoj mjeri. Uglavnom se kod četvrte genercije u industriji sve manje više veže za vještačku inteligenciju — AI (Artifical Inteligence). Koje god teme da se dotakne, vidjeće se da u njoj ima manje ili više nečega što nazivamo vještačka inteligencija. Kao što su npr, samo podesivi roboti, autonomna vozila (vozila bez vozača — šofera), povezivanje ljudskih neurona s elektronikom — kiborzi, istraživanja na poljima hemije, biologije, farmacije bila bi gotovo pa nemoguća bez neke vrste vještačke inteligencije — mašinskog učenja. Obrade velikih količina podataka su također jedan od izazova koje sa sobom nosi četvrta generacija u industrijskoj revoluciji. Zatim tzv. IoT (Internet of thinks) čiji je jedan dio opet tzv. pametne kuće ili pametni gradovi i tako dalje i tako dalje.

Obrazovanje

Najvažnije od svega kada je u pitanju kako Industrija 3.0, tako još više Industrija 4.0 jeste obrazovanje i to posebno visoko. Šta univerziteti rade po pitanju prilagođavanja ili predviđanja šta diplomanti trebaju da znaju? Koje vještine da posjeduju jednom kada dobiju diplomu u ruke? To je jedna veoma složena stvar, čak mnogo složenija i od samog predviđanja posljedica Industrije 4.0, jer ako ne bude bilo obrazovanih ljudi koji mogu da iznjedre četvrtu generciju revolucije u industriji, onda od svega manje više nema ništa. Međutim, itekako ima. Prilagodili se univerziteti ili ne prilagodili, Industrijska revolucija četvrte generacije je već tu, primjećuje se u određenim granama. Razne mašine, sistemi i platforme s manje i više AI zamjenjuje visoko obrazovane ljude, a o onim nisko obrazovanim da i ne govorimo.

Slijedeći princip definisanja određenih perioda revolucije u industriji, dolazi se do zaključka da univerziteti, ali i cijelo obrazovanje moraju ući u fazu Obrazovanje 4.0, a o čemu ćemo pisati drugi, poseban članak.

Hits: 0