Meditacije o prvoj filozofiji

Dekarta (René Descartes) znamo uglavnom s časova matematike. Svi ćemo se sjetiti Dekartovog koordinatnog sistema, zar ne? Malo je nastavnika matematike koji će za bilo koju oblast koju predaju svojim učenicima objasniti ko je, kako i ono najvažnije zašto došao do nekog otkrića. Ali, ustvari, nije to samo do nastavnika matematike, tako je sa bilo kojim drugim predmetom. Zašto i kako je Dekart došao na ideju da uspostavi koordinatni sistem koji i dan danas koristimo? Ili, zašto je škoćanin Džon (John Napier), kao i na “drugom kraju svijeta” švicarac Jost (Jost Bürgi) otkrio logaritme? Jesu li to oni baš toliko besposleni bili ili je povod nešto drugo?

Filozofija i religija

Dekart je kako sam veli bio mnogo godina svog života nereligiozan. Možda čak i razočaran u religijsku, crkvenu strukturu i hijerarhiju, a onda je, prema njegovom vlastitom kazivanju dobio “unutrašnje svjetlo” koje mu je otkrilo nove svjetove.

Pod uticajem tog svjetla napisao je nekoliko djela, a predstavljanje jednog od njih naziva Meditacije o prvoj filozofiji donosimo u nastavku.

Dokaz Božije egzistencije

Godine 1641. (tj, prije 380 godina) objavio je djelo u kom se on kroz meditacije u pojedinim fazama bavi pitanjima koja rijetko ko postavlja. On pokušava, kao pravi, vrsni filozof, da pitanja izokrene u potpunosti. Kao što bi to za primjera radi bilo pitanje ili teorema s kojom se želi dokazati da Bog ne postoji. A onda se otvaraju pitanja i traže se odgovori, te se kroz taj obrnuti put dođe do potvrdnih odgovora.

Knjigu je podijelio u 6 meditacija. U svakoj od meditacija objašnjava konteplaciju kroz koju prolazi. Između ostalog, u ovom djelu se spominje i izjava koja se u našem jeziku prevodi kao:

Mislim, dakle postojim.

Međutim, pažljivim čitanjem knjige, može se vidjeti da je ova izjava veoma manjkava ili manjkavo prevedena.

Citati

Umjesto kako smo uobičajili davati vlastiti osvrt na knjigu, ovaj put ćemo izvući nekoliko interesantnih citata, od mnoštva onih koje smo zabilježili. A nadamo se da će citati ponukati svakoga onoga ko je željan za spoznajama da knjigu i pročita u njenoj cijelosti, te svakako o njoj porazmisli. Citate donosimo u originali iz knjige, dakle na hrvatskom jeziku.

… kako se često u ovom životu veće nagrade obećavaju porocima nego vrlinama, malo bi ljudi pretpostavilo pravedno korisnomu da se ne boje Boga ili da ne očekuju drugi život.

Naravno, što god sam do sada primio kao najistinitije, primio sam od osjetila ili osjetilima; otkrio sam međutim da ona katkada varaju, a razboritost nalaže da se nikada u cijelosti ne pouzdajemo u one koji nas makar i samo jednom prevariše.

Ne tvrdim sada ništa osim ono što je nužno istinito; ja sam stoga ukratko stvar što misli (res cogitians), to jest duh (mens), ili duša (animus), ili razum (intellectus), ili um (ration), šta su nazivi kojih mi značenje ne bijaše poznato ranije. Ja sam dakle stvar istinita i odista egzistirajuća; ali kakva stvar? Rekoh, koja misli.

I upravo sve dotle dok samo o Bogu mislim, i sav se okrećem prema Njemu, ne nalazim nikakva uzroka pogreške ili lažnosti, ali tek što se okrenem prema sebi, otkrivam da sam podložan nebrojenim pogreškama, kojima istražujući uzrok opažam da se meni ne pojavljuje samo ideja Boga, …

I nisam danas naučio samo čega se valja čuvati da nikad ne pogriješim, nego istodobno i što mi je činiti da postignem istinu; i do nje ću zaista doći ako se dostatno družim samo onoga što savršeno razumijevam, a sustežem se onih stvari koje poimam zamršeno i nejasno.

A zatim

Dekart spominje i jednu drugu svoju knjigu do koje bismo voljeli doći, te svakako je pročitati i o njoj napisati par redaka. Ta knjiga nosi naziv: Rasprave o metodi ispravnog upravljanja umom i istraživanja istine u znanostima (hrvatski prevod), mada, nema sumnje da je knjiga prevedena i na druge jezike pod drugačijim i/ili sličnim nazivima.

0

Hits: 116