Svjetovi Kur’ana

Septembra 2010. godine Islamske informativne novine Preporod objavile su jedan prelijep esej o Svjetovima Kur’ana, autora, nedovoljno cijenog u našoj javnosti, akademika Karić Enesa.

Naravno, svima onima koji imaju prilike doći do tog izdanja u štampanom ili elektronskom obliku savjetujemo da pročitaju. Erudicijom i elokventnošću akademika otvorena su mnoga vrata u stare, sadašnje i nove svjetove, a posebno Svjetove Kur’ana.

Ono što je nas dojmilo tokom čitanja jeste nikada dovoljno obrađena tema o 7 ajeta koji se ponavljaju. 

Broj 7 u arapskom jeziku

Kada se govori uopšteno o arapskom jeziku, posebno o jeziku arapa od prije 14 stoljeća, valja znati da se broj sedam mnogo češće koristio u prenesenom nego u direktnom, izravnom značenju. Broj sedam u arapskom jeziku predstavlja mnogo. Kao kada mi u našem svakodnevnom jeziku kažemo 1000, 100.000, ili milion nečega – “Milion puta sam ti ponovio!”

Numerologija u islamu

Valja znati da se nigdje ne prenosi ništa od alejhiselama ili prvih generacija koje vrjednuju numerologiju na neke posebne načine. Naravno, numerologiju kao sastavni dio čovjekovog bivanja na Dunjaluku ne treba smatrati manje vrijednom, a još manje bezvrijednom ili je čak, nedaj Bože, u potpunosti ignorisati.

Sigurno je da postoje određeni znakovi i da numerologija ima svoje mjesto u tumačenju ovog svijeta, pa i predaja od alejhiselama, ali svakako i Kur’ana, kao osnove, baze islamskog naučavanja.

Hadisi o broju 7

Nije mali broj hadisa u kojima se spominju brojevi, a posebno broj 7. Dva takva navodimo u nastavku.

Jevreji su bili podijeljeni u sedamdeset jednu ili sedamdeset dvije sekte; a kršćani su bili podijeljeni u sedamdeset jednu ili sedamdeset dvije sekte; i moja će zajednica biti podijeljena na sedamdeset i tri sekte.

Bilježi Ebu Davud

Allahov Poslanik je rekao: „Džehennem će biti donesen tog dana (Dana ponovnog oživljenja) sa sedamdeset uzda; i sa svakom uzdom bit će sedamdeset hiljada meleka koji je vuku.”

Prenosi Muslim

Nije teško uočiti da se u prvom hadisu (predaji, izreki alejhiselama) govori o gotovo preciznim tačnim iznosima, dok je u drugom primjeru više slikovito opisivanje Dana ponovnog oživljenja. Svakako, i u jednom i u drugom hadisu možemo (ili možda u određenim situacijama trebamo da bismo proširili vidike i trenirali moždane vijuge) spomenute brojeve posmatrati i razmatrati kao konkretne, ali i u prenesenom značenju.

Islam o broju 7

Kada islam govori o broju sedam, on to govori na veoma raznolik način. Toliko raznolik da je teško pohvatati sve njegove krajeve i domete. Pa tako, svakako imamo one poznatije i one manje poznate stvari poput:

  • Sedam nebesa (iznad nas, iznad Zemlje)
  • Sedam dana u sedmici
  • Sedam kapija, ili sedam nivoa džehennema/pakla
  • Sedam tavafa, kruženja oko Časne Kabe
  • Sedam hodanja na potezu između dva brijega Saffa i Merva
  • Sedmi dan se nadijevaju imena djeci učenjem ezana i ikameta

Kur’an o broju 7

Za potrebe ovog članka izdvojili smo posebno one ajete Kur’ana u kojima se na bilo koji način spominje broj sedam. Njih ima čak 23! I navodimo ih u nastavku.

On je za vas sve na Zemlji stvorio, zatim se na nebo usmjerio, i kao sedam nebesa ga uredio; On sve dobro zna.

2.29

Hadž i umru radi Allaha upotpunite! A ako budete spriječeni, onda kurbane što vam se nađu pri ruci zakoljite, a glave svoje, dok kurbani ne stignu do mjesta svoga, ne brijte! A onaj od vas koji se razboli ili ima nešto na glavi što ga muči, neka se postom ili sadakom ili kurbanom iskupi! Kada budete sigurni, ko bude obavljao umru s hadžom, kurban do kojeg može doći, neka zakolje! A onaj ko ga ne nađe, neka tri dana posti u danima hadža i sedam dana po povratku, to je punih deset dana. To važi za onoga čija porodica ne živi u granicama Časne džamije. Bojte se Allaha i znajte da On žestoko kažnjava!

2.126

Primjer onih koji imovinu svoju troše na Allahovom putu sličan je zrnu iz kojega nikne sedam klasova, a u svakom klasu po stotinu zrna. A Allah povećava kome On hoće. Allah je neizmjerno darežljiv i Onaj Koji sve zna.

2.261

I Musa odabra iz naroda svoga sedamdeset ljudi da u određeno vrijeme stanu pred Nas. A kad ih zadesi potres, on reče: “Gospodaru moj, da si htio, mogao si i njih i mene uništiti još prije. Zar da nas uništiš zbog onoga što su uradili bezumnici naši? To je samo iskušenje Tvoje kojim Ti, koga hoćeš, na stranputicu skrećeš, a koga hoćeš, na Pravi put upućuješ; Ti si Gospodar naš, pa nam oprosti i smiluj nam se! A Ti si Oprostitelj najbolji!”

7.155

Molio ti za njih oprost ili ne molio, molio čak i sedamdeset puta, Allah im neće oprostiti – zato što u Allaha i Njegova Poslanika ne vjeruju. A Allah neće uputiti ljude buntovnike.

9.80

I vladar reče: “Sanjao sam kako sedam mršavih krava pojede sedam debelih, i sanjao sam sedam klasova zelenih i sedam drugih, sasušenih. O velikaši, protumačite mi san moj, ako snove znate tumačiti?”

12.43

“Jusufe, o ti koji si uvijek iskren, protumači nam šta znači: sedam mršavih krava pojede sedam debelih; i sedam klasova zelenih i sedam drugih sasušenih – pa da se vratim ljudima, da bi oni saznali.”

12.46

“Sijaćete sedam godina uzastopno” – reče – “pa ono što požanjete u klasu ostavite, osim ono malo što ćete jesti.

12.47

Zatim će poslije doći sedam teških koje će pojesti ono što ste za njih pripremili, ostat će jedino ono malo što ćete za sjetvu sačuvati.

12.48

on će sedam kapija imati i kroz svaku će određen broj njih proći.

15.44

Mi smo ti dali sedam ajeta, koji se ponavljaju a i Kur’an veličanstveni.

15.87

Njega veličaju sedmera nebesa, i Zemlja, i onī na njima; i ne postoji ništa što ga ne veliča, hvaleći Ga; ali vi ne razumijete veličanje njihovo. – On je doista blag i mnogo prašta.

17.44

Neki će reći: “Bila su trojica, pas njihov je bio četvrti”, a neki će govoriti: “Bila su peterica, pas njihov je bio šesti”, nagađajući ono što ne znaju, dok će neki reći: “Bila su sedmerica, a pas njihov bio je osmi.” Reci: “Gospodaru mome je dobro poznat njihov broj, samo malo njih to zna. Zato ne raspravljaj o njima osim površno, i ne pitaj o njima od njih nikoga!”

18.22

Mi smo sedam nebesa iznad vas stvorili, i Mi bdijemo nad onim što smo stvorili;

23.17

Upitaj: “Ko je Gospodar sedam nebesa i ko je Gospodar Arša veličanstvenog?”

23.86

Da su sva stabla na Zemlji pisaljke, a da se u more, kad presahne, ulije još sedam mora, ne bi se ispisale Allahove riječi; Allah je, uistinu, silan i mudar.

31.27

pa ih u dva dana, kao sedam nebesa, stvorio, i odredio šta će se u svakom nebu nalaziti. A nebo najbliže sjajnim zvijezdama smo ukrasili i nad njim Mi bdijemo. To je odredba Silnoga i Sveznajućega.

41.12

Allah je sedam nebesa i isto toliko zemalja stvorio; Njegovo naređenje na sve se njih odnosi, a nek znate da je Allah kadar sve i da Allah znanjem Svojim sve obuhvaća!

65.12

Onaj koji je sedam nebesa jedna iznad drugih stvorio – ti u onome što Milostivi stvara ne vidiš nikakva nesklada, pa ponovo pogledaj vidiš li ikakav nedostatak,

67.3

Njemu je On vlast nad njima sedam noći i osam dana uzastopnih bio prepustio, pa si u njima ljude povaljane kao šuplja palmina debla vidio,

69.7

a onda ga u sindžire sedamdeset lakata duge vežite,

69.32

Zar ne vidite kako je Allah sedam nebesa, jedno iznad drugog, stvorio,

71.15

i iznad vas sedam čvrstih sazdali,

78.12

Moderni svijet

Moderni, ili možda bolje rečeno bezbožnički, svijet kojeg danas živimo i poznajemo koliko poznajemo umnogome je zastranio kada je u pitanju obožavanje Boga, Jednog, Jedinog. Bez obzira da li to obožavanje dolazilo s primjesama pripisivanja Bogu partnera (kršćanstvo i judaizam) ili ne (islam), iz stoljeća u stoljeće, a u posljednje vrijeme iz decenije u deceniju (ponukano industrijalizacijom i scientologijom), sve je slabije – nažalost.

Numerologija kao pokušaj traženja objašnjenja sadašnjošti i prošlosti, pa čak i proricanja budućnosti nije novijeg datuma, ali razvojem modernih sredstava prenosa informacija ponovo dobija na svom značaju i ima snažan zamah. Tako možemo da vidimo znakove numerologije u raznim popularnim romanima, ali i filmovima ili tv serijama.

S vremena na vrijeme čak i veliki i značajni instituti u svijetu nauke (i donekle tehnike) objave neke zaključke naučnih istraživanja kako se pronašla direktna veza između brojeva, slova, riječi iz određenih Svetih spisa (uglavnom Biblije ili nekih starih istočnjačkih spisa) i događaja u ne tako davnoj prošlosti. To numerologiji daje također novi zamah i novo gorivo, ali također takve objave privlače nove sljedbenike. To je ona numerologija koja je ustvari bliža pseudonauci ili đavoljoj/šejtanskoj raboti, nego što je doista želja za razumijevanjem (pojavnog) svijeta, pa i kroz brojeve.

Tumačenja

Uzimajući u obzir numerologiju ili ne, hadise i ajete bismo mogli posmatrati u prenesenom značenju, ma kako drugi ajeti i hadisi tumačili “sami sebe”.
Pa tako, kada Uzvišeni kaže:

Mi smo ti dali sedam ajeta, koji se ponavljaju a i Kur’an veličanstveni.

15.87

Nema potrebe zadržavati se samo i jedino na tumačenju koje nam prenosi Ibn Kesir, da su to ajeti prve Kur’anske sure, sure Fatiha. Posebno jer se ti ajeti kao takvi nigdje ne ponavljaju?!

Prije svega možemo posmatrati tih “sedam ajeta” kao nebrojeno mnogo ajeta/znakova koji se ponavljaju. A to uopšte ne moraju biti Kur’anski ajeti, kao izreke, rečenice.

Ajeti, znakovi su svuda oko nas! Sve što ukazuje direktno ili u prenesenom značenju na Jednotu Stvoritelja, na Njegovu Moć, Savršenost, i sve ostale atribute ajeti su. Njih svakako ima mnogo više od 7, pa i 7 stotina ili 7 miliona!

Otuda bismo mogli govoriti i o sedam etapa, sedam faza u životu jednog čojeka, zajednice ili pak civilizacije. Onoga što se stalno i iznova ponavlja. Kur’an je tu veličanstven kada je u pitanju njihovo razumijevanje, iako nije nabrojana niti jedna etapa ili faza, kako za pojedinca, tako i za zajednicu ili cijelu civilizaciju.

Periodi u životu prosječnog čovjeka

  1. Prenatalni razvoj (razvoj embrija – za sada unutar majke, a u budućnosti vjerovatno moguće i izvan)
  2. Dojenački period (do treće godine života)
  3. Djetinjstvo (od 4. do 10. ili 11. godine života)
  4. Adolescencija (od 12. do 18. godine života)
  5. Rano odraslo doba (od 19. do sredine 30-ih godina života)
  6. Srednje odraslo doba (od sredine 30-ih do sredine 60-ih godina života)
  7. Kasno odraslo doba (od sredine 60 do smrti)

Periodi civilizacije

Izučavajući historiju i civiliacije Karol Kvigli (Carroll Quigley) podijelio je periode svake civilizacije u sedam faza. Bićemo slobodni dati vlastito mišljenje zvaku fazu.

  1. Miješanje
    Jasan primjer možemo vidjeti u onome što je alejhiselam radio s ranom zajednicom muslimana. Prekršio je gotovo sva dotadašnja kulturološka i folklorna pravila, uzdrmao tradiciju uspostavljajući novu zajednicu, zajednicu pomiješanih od svih naroda i slojeva društva.
  2. Gestacija
    Preseljenje iz Mekke u Medinu te osnivanje nove društvene zajednice koja se eksponencijalno počela širiti.
  3. Proširenje
    Osvajanja novih zemalja iziskuje i osnivanje raznih državnih službi koje će se baviti posebnim pitanjima, zbog reda i poretka. Porast stanovništva te s njime usvajanje novih znanja i vještina.
  4. Doba sukoba
    Zbog mnoštva izobilja i mogućnosti da se ima uticaja neminovno dolazi do unutrašnjih sukoba. Najznačajniji sukobi su sigurno ubistvo hazreti Osmana, kao i bitka na Kerbeli.
  5. Univerzalno carstvo
    Sukobima će ostati oni najjači i najsposobniji. Oni će uspostaviti jedinstvenu vladavinu, jedinstven Zakon, pravila, običaje, …
  6. Propadanje
    Kada nestane kruženja između treće i pete faze (prema kojoj, po Kvigliju, civilizacija može da traje neograničeno dugo) ulazi se u fazu stagniranja koje izranja siromaštvo, a posljednično i nepravdu. Društveni poredak (država, vlast) pokušava novim nametima da obezbijedi sebi ugodan i lagodan život, što izaziva nemire i neposluh.
  7. Invazija
    Nakon što civilizacija toliko oslabi da se ne može sama oporaviti i izliječiti ona postaje plijen za druge, jače civilizacije.

Umjesto zaključka

Baš kao što i akademik Karić poentira u pomenutom eseju, dolazimo do zaključka da je mnogo svjetova oko nas. Moguće ih je posmatrati na razne načine, a Kur’an zasigurno na onoliko mnogo načina koliko ima ljudskih duša. Svaka duša ima svoj svijet i iz tog svijeta posmatra i Kur’an i sve ono što se nalazi u redovima njegovim. Svako slovo, svaka riječ, svaka rečenica, priča, poruka ima tumačenje i značenje u skladu s onim u kom stanju se nalazi duša koja ih čita, razumijeva, posmatra – to su Svjetovi Kur’ana.

0

Hits: 139