1. Tako mi vremena,
2. doista je svaki čovjek na gubitku
Kur’an, sura Vrijeme

Ogromna većina ljudi uopšte nije svjesna koliko vremena utroši na određene postupke. Ili pretjeruju ili podcjenjuju provedeno vrijeme. Ako pitamo nekoga koliko vremena je potrebno sedmično da se razvrsta veš i uključi veš mašina te prostre na štrik većina ljudi će pretjerati. S druge strane ako pitamo za vrijeme provedeno ispred TV-a ili koliko puta dnevno “zraknemo” na telefon, ljudi će to podcjenjivati i to isuviše. I kao što rekosmo, samo je mali broj ljudi svjestan svega toga i u mogućnosti je napraviti ispravne procjene.

Srećom, neki umni ljudi su se dosjetili određenih metoda i praksi uz pomoć kojih možemo da budemo svjesniji svojih postupaka u vremenu i prostoru.

Prije nego kažemo bilo šta na ovu temu, važno je znati razlikovati navike, dnevne obaveze i zaduženja, a koja smo pokušali objasniti u članku: Navike, dnevne obaveze i zaduženja.

Malo napora, znoja i truda

Vjerovatno se mnogim ljudima koji su već oprobali neke metode praćenja samoga/e sebe kosa na glavi digla kada su vidjeli ovaj naslov. Ali, valjda nam je tako sve u životu. Sve ono što je dobro po nas, naše mentalno, duhovno i fizičko zdravlje i napredak zahtijeva nešto malo napora, znoja i truda.

Ako hoćeš biti prvi, moraš prolit’ malo krvi
Iz dječijeg filma: Zebra trrkačica

Na internetu se može naći nebrojeno mnogo strategija produktivnosti. Čak su i knjige veoma prodavane koje o tome govore, a i nije mali broj ljudi koji se specijaliziraju u tim oblastima da budu nekakvi treneri, savjetnici, konsultanti, … Ogromna je ta “industrija”. Ogromna je zato što svi imamo problem s nedostatkom vremena. Obaveza je previše, a vremena premalo.

Mi se ovdje ne želimo baviti nikakvih coachingom kako se to pokušava predstaviti. To ostavljao onima koji imaju certifikat za to i koji to masno naplaćuju. Ovdje iznosimo vlastita iskustva, a koja bi možda nekome mogla biti od koristi i pomoći – za džaba.

Poznavati trenutno stanje

Da bi čovjek mogao uraditi bilo šta na popravci svog stanja kako već danas, tako i u budućnosti, on mora znati definisati, tačno odrediti gdje se to nalazi. A najbolji način za takvo nešto je pogledati unazad, u prošlost. Kako se to popularno danas kaže napraviti retrospektivu (latinski: retrospectio).

A da bi se napravila kvalitetna retrospektiva, valja se odvažiti i pisati dnevnik aktivnosti najmanje dvije sedmice. Uobačijane, radne sedmice kada nismo na godišnjem odmoru, bolovanju i slično.

Prije nekoliko godina, tačnije 2008. Science Daily objavio je studiju u kojoj se veli da je oko 1700 kandidata učestvovalo u jednom novom, revolucionarnom načinu mršavljenja. Oni nisu činili ništa plaho posebno, osim što su strogo upisivali šta jedu. Valjda kako ljudi vide koliko (mnogo) jedu, odmah i umanje! Doista su interesantna čovjekova ponašanja. Ustvari, većina nas ne uračunava uopšte dvije kifle koje spuca onako ulicom. Neko krofnu, buhtlu, sok prepun šećera i slično. A onda kada dođemo kući, navadimo sebi pun tanjir i velimo i čudimo se kako smo pretili, a jeli samo jednom, kad smo kući došli!

Zato u toku ove (barem) dvije sedmice ne trebamo mijenjati ništa u našim navikama. Sve trebamo raditi apsolutno isto kao što “oduvijek” radimo.

O retrospektivama za duži period (na godišnjem nivou) pisaćemo ako Bog da poseban članak. Ovo je samo za trenutna, što bi rekli ad-hoc rješenja.

Ali kako?

Najlakše je pametovati i pričati teorije od Kulina Bana do današnjih dana. Ali gdje su primjeri? Prije nego se pozabavimo konkretnim primjerom valja nam spomenuti tri opšta ključa za maksimalno efektivno praćenje vremena i to:

Iskrenost – Ako nismo iskreni tokom praćenja šta radimo, čemu onda sve ovo, zar ne? Pa čak i vrijeme provedeno u WC-u, ako imamo ružnu naviku da u WC-u čitamo npr!
Dosljednost – Potrebno je “izdržati” barem dvije sedmice. Neki vele minimalno tri, ali u svakom slučaju može se napraviti neki presjek nakon dvije sedmice i vidjeti da li je slika jasna ili ne.
Pedantnost – Valja dnevnik voditi u malim intervalima, a ne na kraju dana sjesti i pokušati se sjetiti šta smo to sve radili.

Da bi se ovo provelo uspješno treba razmisliti i o načinu praćenja vremena i to kroz dva oblika:

Po dobu dana – Npr. u intervalima od 15 minuta. Pa kažemo u periodu 9:00-9:15 bilo je to i to. Naravno, ako se ista stvar ponavlja i u narednih 15min, samo upisati -//- za brže praćenje.
Po zadatku – Ako smo posvećeni zadatku duži period i isključili smo sva ometanja (telefone, emailove, radne kolege, radio u ćošku sobe, …), onda možemo pisati koje zadatke smo radili. Dovoljno je zapisati kada smo započeli novi zadatak i to je to.

Naravno, kao što se vidi, praćenje vremena nije uopšte bezazlena stvar! NAŽALOST! Ali ako želimo napraviti promjene u vlastitom životu, onda nam je ovo dosita neophodno.

Napomena:
Mnogi ljudi zbog prirode posla neće biti u stanju primijeniti ovu metodu. Kao što su ljudi koji rade na recepcijama, šalterima, ljekari i slično. Ali je moguće napraviti barem za “slobodno” i “privatno” vrijeme, ako se ono želi mijenjati, popravljati.

Ima li kakvih alata?

Aktivnosti na računaru

Još uvijek nije izumljen takav alat koji može da prati sve naše aktivnosti na način koji trebamo. Ako želimo praćenje recimo na računaru, to neće biti posebno precizno, jer posjećivanje nekih stranica, pa čak i društvenih mreža može biti zbog poslovnih obaveza, a ne zabave. Naravno, u zavisnosti šta želimo pratiti iapk postoje neki besplatni i naravno komercijalni alati.

Za one koji mnogo rade s računarima ili im je posao vezan za računare, a imaju mogućnost sami da instaliraju softver, preporučujemo potpuno besplatnu aplikaciju bez reklama: ActivityWatch.

Ono što možemo vidjeti iz ličnog iskustva jeste da je aplikacija više nego odlična izuzev što nema tzv. bloker aplikacija ili stranica kao što to imaju mnoge druge komercijalne aplikacije. Tj., ako recimo na poslu posjećujemo društvene mreže isuviše, moguće je u određenim komercijalnim alatima napraviti limit na određeno vrijeme u toku 24h ili pak u toku radnog vremena, ili pauze ili bilo koja druga opcija.

Aktivnosti na mobitelu (Android)

Aktivnost ma mobitelu je nešto što je vjerovatno najgora stvar za većinu ljudi koji imaju problema s organizacijom vremena. Mnogi od nas nisu tako mnogo, možda, vremenski na telefonu, pretražujući društvene mreže ili neku drugu neželjenu aktivnost, ali otključamo telefon preko 100 (stotinu!) puta svakoga dana! Vjerovatno tog broja mnogi od nas nisu ni svjesni. Zato, odlično bi bilo ako bismo to mogli pratiti, kako bismo mogli da sami sebi ograničimo korištenje i dovedemo sami sebe u red. Ali, za početak, dovoljno je da imamo praćenje, o dovođenju u red, pričaćemo poslije, možda i mnogo poslije. Jedno po jedno, rekli bi.

Za ovu svrhu, naravno u zavisnosti šta se želi pratiti, može se koristiti već navedena aplikacija ActivityWatch.

Ako se neko pak odluči za neku drugu (bolju) aplikaciju, neka nam javi svakako. Jedna od boljih, koja je besplatna s tovarom reklama je i StayFree – Screen Time Tracker & Limit App Usage. Međutim, savjetujemo da se ne uključuju nikakva ograničenja. Neka aplikacija sad za sad samo prati aktivnosti. Kao što već rekosmo, jedno, po jedno.

Aktivnosti koje se ne mogu automatski pratiti na elektronskom uređaju

Postoji jako mnogo drugih aktivnosti koje se ne mogu pratiti automatski, kao što je koliko dugo se gleda TV ili pak koliko dugo se pere auto, kuha ručak ili pegla veš i tako dalje. Ima i onih aktivnosti kod kojih jednostavno opis radnog mjesta ne dozovljava korištenje posebnih aplikacija iako je rad svakodnevno za računarom. U tu svrhu, ima jedna veoma popularna i doista moćna aplikacija, a uz to je besplatna imena Toggl, uz pomoć koje je moguće pratiti apsolutno sve što poželimo. Ako imamo instalirane odgovarajuće dodatke (plug-in) moguće je neke stvari imati automatizovane ili poluatomatizovane.

Postoji jako mnogo šablona u pisanom obliku prema kojima se mogu upisivati određene aktivnosti. Ako je recimo čak i mobitel zabranjen na radnom mjestu, pa nije moguće koristiti ni Toggl. Neke od njih prikazujemo kasnije.

Dijeta

Mnogi vjerovatno imaju problema s prekomjernom kilažom, mada nije tako mali broj i onih koji imaju manjak kilograma. Kako god bilo, to su problemi koji se daju riješiti, kako smo već iznad spomenuli. Jedan od njih je svakako i redovno i dosljedno praćenje šta i koliko se jede. Za tu potrebu pronašli smo interesantnu (ali možda i ne previše korisnu) aplikaciju za mobilne uređaje interesantnog imena Calorie Mama AI: Meal Planner & Food Macro Counter, uz pomoć koje je moguće slikati hranu i da nam aplikacija kaže o kojoj hrani se radi, te količini sastojaka i kalorija. Svakako tu su i oni drugi žurnali u pisanom obliku, koje također prikazujemo kasnije.

Šta kada saznam svoje postupke?

Ako se uplašimo svojih postupaka nikako ne bismo smjeli (osim možda u rijetkim slučajevima, s nekim veoma lošim navikama) npr. izbrisati sve aplikacije na kojima provodimo mnogo vremena ili reći da prekidamo s lošim navikama od sada, baš ovog trenutka, prije nego nađemo alternativu.

A da bismo ispravno planirali alternative moramo znati kako se planira, o čemu ćemo pisati u jednom od slijedećih nastavka, ako Bog da.

Napominjemo još jednom, važno je znati razlikovati, navike, dnevne obaveze i zaduženja koje smo opisali u članku: Navike, dnevne obaveze i zaduženja.

Žurnali

Ne bi bilo pošteno da bilo šta preporučimo ako to doista nismo probali. Onda bismo bili kao i bilo koji drugi ložioničari na internetskim bespućima koji pokušavaju prodati razne stvari kako bi sebi priskrbili određenu korist, a sve kao fol za dobrobit čovječanstva.

Kada su u pitanju žurnali pisani rukom, i to smo se oprobali, naravno. Za ovu priliku donosimo dva. Jedan je usko vezan za diabetičare, tj, one koji imaju diabetes tip 1, mada je moguće primijeniti i na one s tipom 2. Te, žurnal za one koji žele da promijene svoje prehrambene navike.

Još jednom napominjemo za kraj

Nemojte pokušavati mijenjati svoje navike tokom najmanje 2 sedmice praćenja aktivnosti. Poenta je uspostaviti preciznu dijagnozu, trenutno stanje, a onda ćemo na osnovu toga, praviti planove za budućnost.