Čak i ljudi koji se bave zanatskim poslovima veoma često ne razmišljao o alatima koje drže u rukama, ali ne one koje im trebaju za posao (njih traže dugo i plate ih mnogo), nego one koje koriste svaki dan. Kao što su npr, nož, čekić, igla, konac, olovka.

Forbes kako možemo vidjeti na pretraživačima gotovo svake godine objavi listu najvažnijih alata. Međutim, šta znači najvažniji i za koga, itekako je subjektivno. No, ako će se gledati na čovječanstvo, a ne na pojedinca, onda u historijskom kontekstu itekako se neki alati i pomagala mogu smatrati ne samo neophodnim, nego bez njih ne bismo bili tu gdje jesmo.

Dlijeto, klin, bat

Dlijeto je metalna alatka veoma primitivnog izgleda (mada savremena dlijeta izrađena od savremenih legura i nisu tako primitivna) služi za obradu drveta.

Klin ili špic je slično kao i dlijeto samo za obradu kamena.

Bat je primitivni čekić četo u potpunosti izrađen od drveta. Nekada s drvenom drškom, ali umjesto metala korišten je kamen.

Nož, mačeta

Nož je također alatka koja se uzima zdravo za gotovo i svoj oblik nije promijenila hiljadama godina. Još uvijek je primitivnog izgleda, ali itekako koristan.

Igla i konac

Za iglu možda mislimo da je neki savremeni uređaj, predmet, pomagalo, alat. Međutim, igla je stara više hiljada godina. Zahvaljujući pronalasku igle, čovjek je bio u stanju da šije ne samo odjeću i obuću, nego i šatore, pancire, sedla i mnoge druge priručne stvari, pa i alate. Naravno, igla bez konca ne vrijedi ništa. Neko je morao nadoći i na ideju da od mnoštva malih dlačica napravi dugački, neprekidni konac.

Olovka

Ono što je napisano u kamenu, i veoma rijetko na nekim kožama ili papirusima preživjelo je do dana današnjeg. Kome je uopšte palo na pamet da izumi olovku, ili pak pismo? Šta je prvo nastalo, pismo (slova) ili olovka? Šta je starije, kokoš ili jaje?

Šerpica

Posuda za kuhanje je promijenila način ishrane čovjeka zauvijek! Zauvijek!

Teorija ili praksa

Kod nas se koristi izreka:

Ponavljanje je majka znanja

Za koju bismo rekli da je itekako pogrešna. Jer ponavljanjem se ne postiže više znanja! No, ako bismo ovu izreku uzeli onako kako je govore englezi npr, onda bi ona bila:

Ponavljanje je majka majstorstva/vještina

Odjednom nekako mnoge stvari u glavi postaju jasnije. Dobili smo novo (sa)znanje iako nismo ponavljali.

Recimo, na fakultetu koji sam studirao iz mnogih predmeta profesori su zahtijevali da se prvo polažu zadaci, a onda teorija. To mi nikada nije bilo jasno! Kako mogu polagati rješavanje raznih zadataka, a ne znam ni teoretske osnove zbog čega se neki zadatak rješava na način na koji se rješava?! Ta praksa je itekako zastupljena u nekim azijskim kulturama kod izučavanja određenih disciplina. Naime, stari učitelji su htjeli vidjeti da li je neko talentovan za određeno zanatstvo, pa ako jeste, onda bi ga uvodili u mudrosti tog zanatstva (teorije). Koliko je to primjenjivo na savremeno obrazovanje pitanje je.

No, kada su u pitanju alati, priručnici, pomagala, postavlja se pitanje ko je važniji u razvoju čovječanstva, ali i njegovom opstanku. Teoretičari (mudraci) ili izumitelji svih znanih i ne znanih alata (zanatlije)?

Bez alata, nema zanata

Veoma je mnogo zanimanja u savremenom dobu za koje bi se mnogi naljutili da im se kaže kako su zanatlije. Ne shvatajući da je biti zanatlija svog posla (menadžment, finansije, ekonomija, medicina, farmacija, inžinjerstvo, podučavanje, …) itekako počast. Veoma velika titula, veća od bilo kojeg Dr ili prof ili akademik ili bilo koje druge titule.

Možda je to zato što mnogi od nas podcjenjujemo alate koje koristimo i/ili još gore od toga, nismo se još nikada odvažili da napravimo, izumimo, otkrijemo nove alate koje će pomoći nama samima, ali i svim drugim ljudima iz našeg esnafa (Esnaf dolazi iz turskog jezika i predstavlja udruženje zanatlija).

Hits: 58