U starim azijskim kulturama i tradicijama postoji nešto što se zove ili zvalo, trgovina snovima. Ako smo željeli uspjeh u bilo kom segmentu našeg života, mogli smo naći prodavača snova i kupiti ga od njega. Prema tradicijama tumačenja snova, snovi mogu biti za sreću, zdravlje, novac, uspjeh, propast, smrt, …

Očito je da čovjek oduvijek teži nekim prečicama u životu, pa se te i takve ideje (ova iznad možda smiješna, ali prepuni smo drugih koje će našim potomcima biti smiješne) uvijek provlače kroz ljudsko bivanje. U današnjem vremenu imamo jednu drugu dimenziju trgovanja “apstraktnim”. To trgovanje je našim mislima.

Trgovina mislima

Nije baš bukvalno, ali nije ni daleko od toga. Ako se sjetimo da nas npr Facebook pita:

I mi tu pišemo šta mislimo, osjećamo, … oni, tj. Facebook, te informacije koristi i na njima zarađuje milijarde na godišnjem nivou!

Transport misli

Ako je moguće prebaciti misli na mašinu, pa da mašina procesira sve te silne informacije uz pomoć raznih algoritama (često marketinški nazivano mašinsko učenje), postavlja se pitanje, da li mašine mogu prebaciti misli u čovjeka?

Bestjelesnost

Ako je moguće prebaciti sve misli iz našeg mozga na neku mašinu, onda imamo nešto što se zove bestjelesno biće. Biće koje može u potpunosti egzistirati bez biološkog tijela.

Ako je pak moguće prebaciti misli s mašine u mozak čovjeka, onda imamo situaciju da je moguće napraviti transport znanja, misli, iskustva i sjećanja (pa i briga, patnji, …) s bilo koga/čega na bilo koga/šta.

Naučna fikcija ili stvarnost

Neke od nabrojanih stvari su pokušane biti provođene u eksperimentima, s naravno napaćenim miševima, ali nekada i s ljudima. Dok su druge samo (još uvijek) stvar filozofske rasprave i fikcije.