Objašnjavati, predstavljati činjenice, ali i pregovarati ne može se bez “zato što” ili kako to englezi kažu “because”, veli se u mnogim lekcijama o pregovorima i prezentacijama. Čak se nerijetko koriste i egzaktni podaci koji kažu da će ubjeđivanje biti mnogo uspješnije (20, 30, pa čak i 70% ili preko 90%) ako se bude stalno koristilo “zato što”.

– Zašto moram ići na spavanje?
– Zato što ja tako kažem!

Roditelji su nerijetko u situaciji da djeci jednostavno odgovore znacima upozorenja, prijetnje ili autoriteta – “Zato što ja tako kažem”. Djeca znaju imati jako mnogo energije u određenim situacijama i ne prestaju ispitivati, zašto, zašto, zašto. A roditelji, umorni od posla, pod pritiskom života i prečesto nemaju snage da detaljno i na “dječijem” nivou objasne djeci o čemu se radi i zašto bi ih trebalo poslušati kada im se nešto savjetuje ili pak naređuje.

Poslovni svijet

U razgovoru s kolegama i kolegicama svakako, neophodno je veoma često koristiti “zato što”, prije svega zbog samog izlagača ili predlagača. Time će se imati jasnija vizija u glavi, zašto se nešto traži, zahtijeva ili predlaže. Svako ko sebi može odgovoriti jasno i precizno na pitanje “zato što”, ima veoma bolju i stabilniju poziciju kod pregovora. A pregovori su veoma česta pojava u poslovnom svijetu. Ne samo kada se nešto kupuje ili prodaje, nego i kada se razgovara ili raspravlja s kolegama oko toga na koji način projekat ili neki dio na projektu treba da se realizuje.

Nimalo ne pomaže, to što neko kaže npr: Ja imam iskustvo i treba (ili nedaj Bože kaže mora) da se radi tako i tako, ako ne može da ponudi jasno obrazloženje zašto je to tako.

• Izvinite, imam 5 listova. Mogu li da koristim kopir mašinu?
• Izvinite, imam 5 listova. Mogu li da koristim kopir mašinu, zato što želim da ih kopiram?
• Izvinite, imam 5 listova. Mogu li da koristim kopir mašinu, zato što mi se strašno žuri?

Istraživanje koje su pravili psiholozi (davne 1978. i objavili u časopisu za Psihologiju) s gornjim rečenicama vele da je uspješnost dobijanja mašine za kopiranje

• U prvom slučaju oko 60% (Ili drugačije rečeno, skoro pa u pola slučajeva će upaliti, a u pola neće) 
• U drugom slučaju oko 93%, dok je
• U trećem slučaju oko 94%.

Iako se vjerovatno pomislilo kako je zadnja rečenica najuspješnija (iako u procentima jeste, ali neznatno, tek 1% razlike), obje rečenice u kojima se nalazi “zato što”, odnosno engleska riječ (u istraživanju) “because” povećala je šanse na gotovo 100% dobijanja prava korištenja mašine za kopiranje!

Marketing

Gdje god se uvukao “savremeni” marketing to je i upropastio, manje ili više! Izgubila se humanost i bilo koji oblik empatije. Zbog novca, zarade, gazi se sve što se nalazi ispred, pa čak se nema milosti ni prema najrođenijima u velikim i brutalnim korporacijama. To su one korporacije u kojima menadžeri jedan dan zarađuju milione, a već drugi dan osvanu kao beskućnici.

Marketing se uvijek koristi metodama obmane. A tog marketinga ima od prodaje kifli, preko tržišta automobila, do finansijskih i berzanskih institucija. Pa čak i politike.

Brzim prenosom informacija, znanja i iskustava uz pomoć interneta lahko je prenijeti razne metode putem kurseva (koji se opet masno naplaćuju), kako ubijediti ljude da nešto kupe. Kako biti dobar pregovarač i kako iznuditi što više novca, odnosno povećati profit na najveći mogući maksimum, bez obzira na bilo kakve etičke norme ili humanost.

Zato se u marketingu “zato što”, odnosno “because” koristi veoma često, jer se njime manipuliše i slušaocu “ispire mozak”. Vodi ga se postepeno kroz logičke labirinte na vrata na koja prodavač želi.

Učionica

Nije rijedak slučaj da se manipulacija koristi i u obrazovanju (publikacije, posebno naučni članci i istraživački radovi, …) ili pak u umjetnosti (filmovi, romani, …). Pa tako za primjera radi može se posmatrati izjava:

Miroslav je djelovao sretno oženjen. Ubio je suprugu.

Ili pak, proširena, manipulativna:

Miroslav je djevovao sretno oženjen. Ubio je suprugu kako bi se dokopao njenog nasljedstva.

Drugom izjavom se slušaocu daje konačni sud o tome zašto je Miroslav počinio ubistvo. Međutim, to uopšte ne mora biti tačno. Jer, Miroslav je mogao biti ucijenjen na razne, veoma brutalne načine, pa je bio prisiljen da je ubije, a posljedično se dokopao njenog nasljedstva, kojeg će mu ucjenjivači kasnije oduzeti. Posmatrajući prvu izjavu scenarija može da bude jako mnogo, međutim, druga može da djeluje veoma manipulativno.

Također, izjava u romanima ili udžbenicima poput:

Kralj je umro i umrla je i kraljica.

Predstavlja opštu formu izjave koja je teška za zapamtiti, jer naš mozak funkcioniše na način da traži ono “zašto”. No, ako se upotrijebi “manipulativna” forma, tada gornja izjava dobija oblik:

Kralj je umro, a onda je kraljica umrla od tuge.

Studenti

Autor koji piše udžbenik vjerovatno ima mnogo veće znanje, ali i iskustvo i vještine od onoga što će prenijeti u udžbenik koji piše. Pokušaće da pojednostavi mnoge forme i oblike kako bi čitaocu, odnosno učeniku i studentu predstavio znanje u formi koju je lahko upamtiti – ili možda preciznije rečeno, kompresovana da može da uđe u veoma malu čovječiju glavu.

Kasnije se nađe neki student, koji kompresuje taj udžbenik izvlačeći najvažnije (one za koje on smatra da su najvažniji) podatke iz knjige praveći skriptu.

A u narednom periodu, kada se ta skripta počne masovno dijeliti među studentima pojavi se pojednostavljenje ili novo kompresovanje skripte tako što se podvlače i označavaju (markiraju) najvažnije stvari kod pripreme ispita. A sve to zato što u svakoj prilici naš mozak pokušava da pojednostavljuje drugi dio izraza koji slijedi nakon “zato što”.

1

Hits: 198