Saradnja je ključan dio poslovanja u današnjem svijetu za dostizanje željenog ishoda.

Saradnja – Zajednički rad (Collaboration): Predstavlja odluke i odgovornosti za određeni ishod. Zajednički rad kako bi se postigao tačno određeni (zajednički) ishod.
Partnerstvo – Udruženi rad (Cooperation): Predstavlja posmatranje ličnog rada kao centralne tačke (fokusiranje) i pomaganje drugima samo kada je to neophodno. Raditi na vlastitom tačno određenom ishodu koji pomaže u ostvarenju tačno određenog zajedničkog ishoda.
Saradnja nije samo način rada, nego i način razmišljanja.
Mnogi ili većina ljudi je specijalizovana samo za određene stvari. Takvi kada rade skupa, koristeći njihove vlastite vještine, lakše dolaze do željenog ishoda. Kada je u pitanju dobar tim, s dobrom saradnjom, to nužno ne znači da su svi isti u timu. Ako se uzme za primjer građevina, vidjeće se da tu ima i onih koji su vrhunski stručnjaci, velemajstori ali i onih koji “samo” prenose cigle ili cement s jednog mjesta na drugo. Ili pak ako se pogleda zdravstveni sistem – nisu svi zaposleni ljekari. Zbog toga tamo gdje ima zajedničkog rada – saradnje tu ima i podjele odluka i odgovornosti za postizanje ishoda, ali također ima i partnerskog odnosa s punim uvažavanjem i razumijevanjem odgovornosti svakog člana. Tu svaki član tima svoj posao radi predano i odgovorno kako bi se postigao zajednički ishod.
Mnogi timovi (posebno, ako se radi o intelektulnom poslu) imaju članove koju su:
- Vođa tima
- Pregovarač ili vezista
- Istraživač
- Urednik ili neko ko se brine o kvalitetu
Svakako, bolje je da su uloge koje članovi tima imaju prema njihovim prirodnim sklonostima, nego imenovani. Kao što se kaže, ako vidite da se ljudi okupljaju oko nekoga u timu, da bi se posavjetovali, taj je prirodni vođa, bez obzira što možda nije imenovan. Slično je i za ostale uloge, svakako.
Mnogo je koristi od zajedničkog rada, a neki od njih su:
- Popravljanje vještina i znanja svakog člana je mnogo lakše i brže jer ljudi uče jedni od drugih, što vodi većoj produktivnosti
- Ubrzava se rad
- Svi članovi tima razumijevaju mnogo bolje jedni druge i njihove odgovornosti
- Razvijaju se međusobne – socijalne vještine
- Omogućava se sigurnost i solidarnost članova tima kroz razvijanje povjerenja
Tu su koristi također i za menadžere (a to uglavnom znači za vlasnike firmi), a neki od njih su:
- Manji utrošak radnih sati
- Manja cijena
- Lakša je proširivost (skalabilnost)
- Povećava se povjerenje u poslovanje
- Daje se više mogućnosti za rast poslovanja
Izazov je raditi u timu
Ne vole svi ljudi timski rad! Mnogo je onih koji bi najviše voljeli da im se kaže šta da rade ili da oni sami nekako odluče i da se “povuku u sebe” i ne komuniciraju s ostatkom tima sve dok ne završe onako kako su naumili. No, prakse pokazuju da je takav način dobar u veoma rijetkim sitaucijama (ako umjetnik treba da naslika neku sliku, to gotovo pa zasigurno neće raditi zajednički).
Za mnoge je problem rada u timu uglavnom socijalne i/ili komunikološke prirode, kao što su:
- Nesposobnost izražavanja vlastitih osjećanja i misli – biti dobar govornik
- Nesposobnost ostalih članova tima da se takvima dadne šansa da objasne šta žele – biti dobar slušalac
- Nakon razgovora ili sastanaka pričanje iza leđa – ogovaranje o određenim članovima tima
- Ako nema povjerenja u konačni ishod ili čak sam način izvršavanja (proces)
Ako se na tim gleda kao doista na zajednički rad i na to da svi skupa treba da postignu određeni ishod, onda su ogovaranja i ponižavanja članova tima kočnice ili čak sidra koja koja će u potpunosti blokirati postizanje željenog ishoda.
Timski rad je sposobnost zajedničkog rada na zajedničkoj viziji. Sposobnost usmjeravanja pojedinačnih dostignuća prema ciljevima organizacije. To je gorivo koje omogućava običnim ljudima da postignu (veoma) neobične rezultate.
‘Andrju Karnigi (Andrew Carnigie)
Forbs (Forbes) nam donosi listu 12 navika (principa) koje donose znažnu saradnju u timovima, a to su:
- Individualna korist i vrijednost svakog zaposlenog njemu je važnija od organizacione, te se to treba shvatiti i njegovati
- Strategija ispred tehnologije
- Osluškuj zaposlenike
- Naučiti kako se maći s puta
- Pokaži primjerom
- Integracija u tim nije obaveza niti dodatni zadatak
- Izgradnja okruženja koje je podrška
- Mjeriti samo šta je vrijedno mjerenja
- Dosljednost
- Prilagođavanje i razvijanje
- Saradnja – zajednički rad donosi korist i kranjem korisniku
- Saradnja može da svijet učini boljim mjestom za život

Voditi tim
Kao što smo spomenuli iznad, neki ljudi su prirodne vođe i bez mnogo muke znaju da vode timove raznih veličina ma u kom poslovnom okruženju se nalazili. Dok drugi to nisu čak i uz ogroman broj treninga. Kako god, za uspješno liderstvo uvijek je dobro kosultovati druge ljude, njihove pozitivne prakse i iskustva, te vidjeti kako se mogu unaprijediti vlastita znanja i vještine.
Prvo, što bi svaki vođa trebao da uradi jeste da nakon što se svi članovi tima predstave, on objasni zašto je timu potreban svaki pojedini član. Time će se postići osim upoznavanja i opuštenost među članovima tima, jer će razumjeti uloge onih drugih.
Drugo, prije svakog sastanka vođa tima bi trebao jasno definisati spisak stvari koje treba obaviti i u kom pravcu sastanak treba ići (popularno nazvano agenda). Zatim, koji ciljevi se trebaju postići, odnosno šta treba biti ishod onoga na čemu se bude radilo. Zatim vrijeme za diskusiju i na kraju zajednički (najbolje koncenzusom – jednoglasnom, usaglašenom odlukom) donesen zaključak.
Treće, nakon što se donese zajednički zaključak i počnu izvršavati vlastiti ili timski zadaci za postizanje dogovorenog ishoda, neophodno je dati do znanja da se odluke drugih trebaju ili čak moraju poštovati, a to se ustvari najbolje postiže povjerenjem jednih prema drugima. Primjera radi, ako ljekar prepiše neki lijek pacijentu, ne može apotekar dati neki drugi po svom nahođenju. Apotekaru neće pasti na pamet tako nešto, ako ima povjerenje u ljekara koji je prepisao lijek. Naravno, konsultacije su uvijek dobrodošle, ali nikada beskonačne rasprave koje ne vode nikuda.
Umjesto zaključka
Bez obzira šta čitali, učili ili kakvi htjeli biti, neki ljudi postaju uspješni, tako što veoma brutalno iskorištavaju druge. Tjeraju ih da rade do kranjih ljudskih granica zbog svog zadanog i željenog ishoda, bez obzira na posljedice. Nekada su takvi vlasnici organizacija, predsjednici država, generali, komandanti ili pak obični šefovi. Šta se hoće reći? Može se biti smireno koliko god se želiti, imati sve argumente na svojoj strani, ali ako nekome ko donosi odluke nije važan tim, niti svaki pojedinac u njemu (jer smatra da ih uvijek može zamijeniti), tada je suvišno sve ovo iznad. To se viđa često, svuda po svijetu i bez obzira na sve ovo što se iznijelo u ovom članku, takve firme i takvi timovi ipak donose rezultate. Takve organizacije ipak zarađuju novac, nerijetko ogroman. Primjera za to je svuda po bijelom svijetu.
Par savjeta, kako se nositi u tim teškim situacijama može se naći na engleksom jeziku na slijedećem linku: 9 Useful Strategies to Dealing with Difficult People at Work
Hits: 36